Na prvi pogled, male bijele nakupine na krošnjama borova djeluju bezazleno. Međutim, iza njih se krije ozbiljan problem za naše šume – borov četnjak gnjezdar (Thaumetopoea pityocampa). Ovaj kukac, poznat i kao borov prelac, ozbiljno ugrožava zdravlje šuma, posebice na toplijim područjima, gdje mu povoljne zimske temperature omogućuju širenje.
Gnijezda borovog četnjaka
Tko je borov četnjak?
Borov četnjak je vrsta leptira čije gusjenice prouzrokuju ozbiljna oštećenja borova, posebice crnog, alepskog i brucijskog bora. Njegov napad najlakše je prepoznati u proljeće, kada se duge kolone dlakavih gusjenica kreću u „četama“ tražeći hranu. Gusjenice se tijekom dana zadržavaju u gnijezdu, gdje ih može biti i do 800. Svaka gusjenica dnevno pojede oko 20 iglica, a nakon što unište iglice s jednog izbojka, prelaze na druge dijelove krošnje.
Odrasla jedinka (imago)
Starija stabla obično prežive, ali mladi borovi mogu se osušiti. Osim što štete drveću, gusjenice predstavljaju opasnost i za ljude i životinje – njihove dlačice mogu izazvati alergijske reakcije poput svrbeža, osipa i otežanog disanja. Stoga je izbjegavanje kontakta s gnijezdima i gusjenicama od ključne važnosti.
Četa gusjenica
Kožna alergijska reakcija
Zašto je borov četnjak sve prisutniji?
Borov četnjak prirodni je štetnik Mediterana i desetljećima je bio prisutan u zemljama Sredozemlja. Međutim, zbog izraženih klimatskih promjena, uključujući blage zime bez snijega i niskih temperatura, njegovo širenje prema kontinentalnim područjima postaje sve očitije.
Na području Bosne i Hercegovine, borov četnjak se posljednjih 2-3 godine intenzivno širi s područja Tomislavgrada i Livna prema Bosanskom Grahovu, Drvaru, Glamoču i Kupresu. Njegov prodor u dublje kontinentalne dijelove prijeti stabilnosti i dovodi do narušavanja zdravstvenog stanja sastojina, posebno na rubnim područjima prirodne rasprostranjenosti borovih šuma.
Lokalni napori u borbi protiv štetnika
ŠGD Hercegbosanskih šuma d.o.o. Kupres već više od 20 godina provodi mehaničke mjere za suzbijanje borovog četnjaka. Ove metode uključuju uklanjanje gnijezda pomoću dugih škara ili specijaliziranih alata, nakon čega se gnijezda spaljuju kako bi se spriječilo daljnje širenje. Iako učinkovite, ove metode zahtijevaju oprez zbog alergogenih dlačica gusjenica.
Gnijezda (zapredak)
Plan zaštite za Hercegbosansku županiju
ŠGD Hercegbosanskih šuma d.o.o. Kupres, u suradnji s predstavnicima Uprave za šumarstvo i Županijske šumarske inspekcije, radi na izradi „Integralnog plana suzbijanja borovog četnjaka na području Hercegbosanske županije“. Cilj ovog plana je uspostaviti koordinirane mjere za suzbijanje štetnika uz primjenu znanstveno utemeljenih metoda. Dugoročno, cilj je očuvati šumski fond kroz sadnju otpornijih mješovitih sastojina koje će bolje odolijevati prijetnjama klimatskih promjena.